Šta je to litrografija?
Grafička tehnika ravne štampe na kamenim pločama naziva se litrografija.
Sam termin litrografija potiče iz grčkog jezika tačnije od grčkih reči lithos u značenju kamen i graphein u značenju pisati. Bukvalno značenje ove reči bilo bi pisanje po kamenu što se ne razlikuje mnogo od njenog pravog značenja.
Litrografija predstavlja grafičku tehniku ravne štampe koja se utiskuje na kamene ploče. U suštini litrografija predstavlja različite crteže, slova, natpise koji su izrađeni na kamenu. Bitno je istaći da se ona razlikuje od ostalih grafičkih tehnika jer se zasniva na hemijskim reakcijama, dok se ostale grafičke tehnike zasnivaju na vizičkoj razdvojeniosti delova matrice. Litrografija je postala veoma populara jer može da zabeliži svežinu poteza četkom.
Za tvorca ove grafike tehnike smatra se Alojz Zenefelder koji je razvio ovu tehniku krajem 18-og veka. Tada je ona nosila naziv hemijsko štampanje ili štampa na kamenu, a veoma brzo rasprostranila se svuda u svetu. Interesantno je da je Zenefelder bio dramski pisac koji je do ove ideje došao pokušavajući da pronađe što jefiniji način za pisanje svojih tekstova.
Litrografija kao podlogu koristi poseban litografski kamen čija je površina potpuno ravna i glatka. Na nju se kasnije masnom liografskom kredom ili nekim drugim masnim sredstvom nanosi crtež ili natpis. Nakon toga vrši se hemijska obrada sa rastvorom napravljenim od azotne i fosforne kiseline. Zatim površina kamena na kojoj se nalaze različiti natpisi ili crteži prima štamparsku boju, a za razliku od nje površina koja nije bila zaštićena odbija boju jer na nju deluje kiselina. Bitno je da se u tim trenutcima litografski kamen mora konstantno kvasiti vodom.
Najpopularniji i najbolji kamen za litrografiju jeste krečnjački kamen koji se vadi u oblasti Frankonije. Ovaj bavarski kamen smatra se najkvalitetnijim (čak i jedini kamen koji je dovoljno kvalitetan) za sprovođenje ove tehnike. Kamene ploče koje dolaze iz Bavarije izuzetno su skupe, a vremenom ih sve ređe ima zbog čega se litrografija danas sprovodi nešto drugačije.
Što se tiče samog postuka štampanja litografije ono se obavlja putedm specijalnih litografskih presa koje za podlogu koriste papir. Postoji više različitih litografskih presa, a ono što im je zajedničko to je da se sastoje iz dve osnovne komponente: poretnog horizontalnog platoa i deo koji nosi rajber i omogućava vršenje pritiska na kamenu ploču. Za štampanje litografskih natpisa koriste se specijalne litografske boje koje takođe se javljuju u više različitih vrsta. Koja će se boja koristiti zavisi od same karakteristike natpisa ili crteža. Za podlogu je najbolje koristiti jak papir na kojem nije izražena teksutra i koji poseduje neutralnu kiselost.