Šta je socijalizam? Koje su karakteristike socijalistikog društvenog uredjenja?
Specifično društveno uređenje naziva se socijalizam.
O socijalizmu se uči tokom školovanja, pa s obzirom na širinu pojma nije ni malo lako sjediniti osnovne karakteristike koje bi činile jednu definiciju ili uže određenje.
Socijalizam nastaje kao prelazni period iz perioda kapitalizma u period komunizma. On se kosi, suprotan je kapitalizmu jer ima za cilj društvenu jednakost na osnovu zajednice dobara, odnosno zajednice sredstava za proizvodnju.
Socijalizam gleda pojedinca podjednako ali mu doprinosi pre njegovim sposobnostima, tj. prema krilatici “svakom prema uloženom radu”.
Država igra bitnu ulogu prema socijalističkom učenju, po kojem država treba da suzbija socijalne razlike.
Naime, socijalizam zagovara da raspodela prihoda, dobiti od proizvodnje bude podređena društvenoj kontroli.
Osnova socijalizma jeste državno i kolektivno vlasništvo sredstava za proizvodnju pa samim tim i krajnjih, finalnih proizvoda te proizvodnje. To je sistem kontrole “sa vrha”, koja može biti direktna i indirektna. Direktna kontrola se sprovodi preko raznovrsnih oblika kolektiva radnika, sindikata dok se indirektna kontrola postiže uticajem od strane državnih organa vlasti.
Početak socijalizma datira još krajem 19. veka pokretima eksploatisane radničke klase od strane kapitalista. U tom period se oštro osuđuje privatno vlasništvo, dok je Marksov moderni socijalizam imao za cilj da uništi tržište, kapital i rad kako bi se postiglo ravnopravno, društveno blagostanje.
Ipak, kako u kapitalizmu privatni sektor kontroliše radnika, u socijalizmu to radi država. Tako se polovinom 20. veka sprovodi kompletna naciopnalizacija prirodnih resursa i tehnologija za proizvodnju.
