Animozitet

0

Animozitet

Svakodnevno se naslušamo mnogobrojnih animoziteta prema nekome ili nečemu, a da toga možda nismo ni svesni. U savkom slučaju to i nije baš za pohvalu, kako za društvo tako i za pojedinca.

Pojam animozitet potiče od latinske reči animosus koja označava strastvenost, ali i ljutnju i ogorčenost, srditost i razdražljivost. Tako da se shvata kao neprijateljsko raspoloženje prema nekome ili nečemu.

Istorija društva i država pokazuje razne animozitete. Oni se kreću od onih animoziteta prema boji kože, rasama, narodima, do animoziteta prema religijama, jezicima, političkim i drugim ideologijama i tome slično.

U raznim definicijama mržnje, koje izdvaja psihologija, često se pojavljuje pojam animozitet, što i nije čudo. Tako Frojd određuje mržnju kao stanje ega koje želi da uništi izvor svoje nesrećnosti. Modernije shvatanje mržnje, u Penguin psihološkom rečniku, kaže da je mržnja „duboko, trajno i jako osećanje koje izražava animozitet, ljutnju i neprijateljstvo prema osobi, grupi ili predmetu”. S obzirom da je mržnja ipak dugotrajno osećanje, zaključuju psiholozi da je to više trajni stav osobe nego kratkotrajno emocionalno stanje.

Na žalost, razni animoziteti kao nepodnošljivosti u raznim oblicima svojstveni su svim društvima i pojedincima. Na primer, u našem društvu nije strano ni da se iz najbanalnijih razlog čak i komšija “neprijateljski odmerava”.



Share.

Leave A Reply

error: Sadržaj je zaštićen !!